Strateška procjena uticaja na životnu sredinu na nacrt Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030

Strategic Environmental Assessment of the Draft Energy Development Strategy of Montenegro up to 2030

Izvor finansiranja

Ministry of Economy of Montenegro, KfW Germany

Naziv klijenta/donator

COWI Norway

Ukupna vrijednost projekta

EUR 43,554

Date

Novembar 2012 – Decembar 2013

Zemlje korisnice

Montenegro

Broj zaposlenih

3

Energija, zajedno sa turizmom i poljoprivredom, predstavljaju tri najvažnije strateške komponente crnogorske ekonomije.Energija je sektor sa najvećim potencijalom za širenje i razvoj. Stoga energetski sektor predstavlja jednu od glavnih strateških komponenti crnogorske ekonomije, pa se posebna pažnja posvećuje njenom razvoju, neophodnim reformama i uključivanju na regionalnom i evropskom energetskom tržištu.

Vlada Crne Gore radi na finalizaciji nacrta Strategije razvoja energetike do 2030. (SRE do 2030) i procesu usvajanja.Vlada Crne Gore je pripremila Energetsku politiku Crne Gore do 2030. godine, koja je usvojena u martu 2011. godine. Politika je osnova za pripremu Nacrta SRE-a koji će biti definisan budućim Akcionim planom koji bi trebao biti završen u periodu između 2013. i 2017. godine.

Polazeći od novog Nacrta SRE-a, glavni fokus je na potrebi za sprovođenjem strateške procjene uticaja na životnu sredinu (SEA). SEA je obavezna prema crnogorskom zakonodavstvu i mora biti uključena u proces donošenja odluka i pripremase paralelno sa Nacrtom SRE-a

Glavni cilj sprovođenja SEA je da u potpunosti uzme u obzir pitanja zaštite životne sredine i zdravlja ljudi tokom pripreme Strategije, zbog obezbjeđivanja održivog razvoja, učešća javnosti, kao i poboljšanja nivoa zdravlja ljudi i zaštite životne sredine.

SEA za nacrt Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine, pored sagledavanja trenutnih uslova i razvojnih planova zemlje, daće informacije i o sljedećim pitanjima:

  • potencijalni značajni uticaji na zdravlje ljudi i životnu sredinu, uključujući faktore kao što su biodiverzitet, populacija, fauna, flora, zemljište, voda, vazduh, klimatski aspekti, materijalni resursi, kulturno nasleđe (uključujući arhitektonsko i arheološko nasleđe), pejzaž i međusobni odnos između ovih faktora.
  • Potencijalne mjere ublažavanja i optimizacije koje mogu spriječiti, smanjiti ili eliminisati u najvećoj mogućoj mjeri, sve značajnije negativne uticaje na ljudsko zdravlje i životnu sredinu koje mogu biti prouzrokovane primjenom nacrta SRE-a.
  • Razvijati i upoređivati alternative kako bi se omogućilo donosiocu odluka da odredi kako postići ciljeve strateških aktivnosti uz najniže društvene, ekološke i ekonomske troškove, a pružiti najveću korist.
  • Treba definisati značajne prekogranične uticaje koji su povezani sa nacrtom SRE-a o životnoj sredini i zdravlju ljudi, u skladu sa ESPOO Konvencijom i Kijevskim protokolom.
  • Monitoring u skladu sa crnogorskim zakonima i direktivama EU, i prema preporukama Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) i standardima Evropske mreže za informacije i posmatranje (EIONET).
  • Sprovođenje javnih konsultacija i prikupljanje komentara od svih relevantnih zainteresovanih strana.
  • Analizirati nacionalno zakonodavstvo/politike
  • Pregled strateških dokumenata/razvojnih planova
  • Izrada SEA-e na nacrt SRE do 2030
  • Organizovati javne konsultacije i izraditi Izvještaj sa javnih konsultacija
  • Pribaviti i sagledati komentare svih relevantnih zainteresovanih strana i sa javnih konsultacija
  • Usvajanje/izdavanje sagalasnosti na SEA-u od strane relevantnih državnih institucija

• Analiza politika i zakonodavstva
• Izrada SEA
• Podrška kreiranju politika
• Sprovođenje javnih konsultacija
• Širenje informacija